Saudozu Deputadu Jose da Silva Panão “FO LARAN”, Moris iha Ossu, Municipiu Viqueque,iha Loron 11 fulan Novembrutinan 1955, Oan husi João Afonso Sousa Panão no Olivia Sousa. Saudozu Folaran hamutuk sira maun alin na’in ualu, Mane Hitu no Feto’oida. Husi sira nai’ in ualu ne’ e saudozu nia maun alin Nain Nen mate iha tempu okupasaun Indonesia-mate nudar Martires, no saudozu oras ne’ e iha deit maun alin nainida mak sei moris. Saudozu bot ba daudaun no komesa involve an iha politika luta ba ukun rasik an iha tempu Rezistensia, ho naran Kodigu “ FO LARAN” ne’ ebe ho prinsipiu tau as interese povu Maubere nian ba LIBERTASAUN NASIONAL TIMOR LESTE Hahu husi 20 Agostu 1975 mak hanesan tuir mai nee:
Iha Fevereiro 1976 to’o 28 de Feveirode 1977, Hanesan responsavel OPJT da Zona, Seto’or Ponta Leste; 29 de Novembro de 1977 to’o 31 de Desembro 1978 hanesan Aktivista da Zona, Seto’or Ponta Leste. Desembro 1977 to’o 2 de Marco 1978, hanesan Vice Responsavel Ligasaun no Informasaun iha Rejiaun Auto’onoma Dili. 3 de Marco 1981 to’o 31 Desembro 1986,hanesan Membro Ligasaun Informasaun iha Orgaun Conselho Revolucionaria da Resistencia Nasional (CRRN); 1 de Janeiro 1987 to’o 31 Desembro 1992,Hanesan membro Ajitasaun Propaganda; 15 de Agostu 1993 to’o 14 Septembro 1998, hanesan Sekretariu Orgaun Directiva da Resistencia (ODR). 15 septembro 1998 to’o 25 Outubro 1999, hanesan Sekretariu da Regiaun Autonomo no Frente Politik Interna (FPI). 3 Maio to’o 10 de Outubro1980, Saudozu Hetan Kastigu husi Militar Indonesia no destera ba Atauro; Saudozu, hanesan mos fundador Partido CNRT, no aktual hanesan mos I Vice Sekretariu Geral iha Estrutura Partidu no Membro CPN;
Iha tinan 2012 to’o 2017, Saudoso eleitu hanesan Membro Deputado Parlamento Nasional iha III lejislatura nebe koloka iha komisaun E Parlamento nasional (Komisaun Assunto’os de Infra-estrutura, Transportes no komunikasaun) hanesan Vice Presidente Komisaun E. Iha kna’ar hanesan Deputado Parlamento Nasional iha III lejislatura 2012 – 2017 sai ezemplo no dedika nian a’an to’omak hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasaun, liu husi ideia nebe diak iha Uma Fukun ida ne’e. Iha fulan Agostu 2015, Saudoso hala’o Servisu ba Jakarta-Indonesia ho Objektivo halao Estudu Komparativu, no mos Batam, to’o nia hakotu i’is iha Hospital Waluyo, Jakarta, iha loron 16 Agostu 2015, Oras tuku 7:00 kalan (Waktu Indonesia Barat), oras ne’ e Saudozu “ Fo laran” husik hela nia Fen Kaben ho oan nain ne’en (6), ne’ ebe mak sei presija tebes saudozu iha sira nia moris iha mundu ida ne’ e. Ikus liu, ami familia bo’ot Partidu CNRT sente triste no lakon Kompanheiru da Luta diak ida iha ami nia sorin, maibe ami nia orasaun sei hamutuk nafatin ho ita no ami fiar katak o nia isin mak la hamutuk ho ami maibe o nia espiritu sei hamutuk nafatin ho ami. Adeus, Adeus, Adeus, Kompanheiru “ FO LARAN” o nia luta ba Libertasaun Rai no povu Doben Timor Leste ami sei la haluha.
***
Mate isin deputadu Jose da Silva alias Fo Laran, Tersa (18/8/2015) too iha Dili. Hosi Aeroportu Nicolau Lobato, Komoro, mate isin lori kedas ba Uma Fukun PN, Dili. Iha biban nee membru Parlamentu Nasional (PN) tomak hatoo sentidu kondolensia ba dala ikus ba matebian. Fo Laran mate durante halo vizita trabailhu iha Jakarta, Indonesia. Derpenti hetan atakasaun fuan, konsege lori ba hospital maibe doutor sira iha neba, la konsege salva ninia vida. Iha sentidu kondolensia, kada bankada hatoo sira nia sentementu. Membru Bankada Frente Mudansa (FM) Jorge da Conceicao Teme hatete, sira koinese deputadu Fo Laran nudar ema ida neebe ke involve iha resistensia ba ukun aan, hatete Teme bainhira hatoo kondelensia ikus ba matebian iha Uma Fukun PN, Dili, Tersa (18/8/2015).
“Deputadu Folaran laiha ona,nia halo ona istoria durante iha nia moris to nia mate,istoria se hela ba familia,hela ba rai ida nee no hela ba povu ida nee,ami husi Frente Mudansa husi Dirasaun Nasional to iha baze hato ami nia profundu kondelensia ba familia tomak neebe deputadu husik hela,I husi ba nai maromak atu bele fo koragem ba familia no foin sae sira iha Timor laran tomak atu ba nati tuir buat diak hotu neebe deputadu Folaran halo durante iha ninia moris iha tempu luta ba libertasaun,”nia hatete.
Iha fatin hanesan Presidente Bankada PD,deputada Maria Lourdes Bessa hatete,”Ho triste boot ohin ita simu deputadu Jose da Silva Folaran iha ita nia let,nia labele partisipa ona iha kualker inisiativa ka debate ruma iha uma fukun ida nee,nia husik ita rohan laek ona,hafoin Timor Leste hetan nia libertasaun Saudozu Jose da Silva hili lao hamutuk ho Partidu Demokrataiku nunee nia eleitu ba deputadu PD hodi tur iha PN no aprova konstituisaun RDTL ninian,molok finalija diskusaun saudozu Jose da Silva fila aan ba nia vida,”dehan deputada Maria.
Nia hatete,iha tinan 2007 bainhira Presidente Republika Xanana Gusmao hari partidu CNRT nia mos hari partidu ida nee,saudozu Jose da Silva Folaran halo parte PD no hari CNRT no ikus mai nia eleitu hanesan Vise Sekertariu Jeral Partidu CNRT ninian no hanesan mos deputadu husi partidu CNRT ninian iha terseira lejislatura ida nee.
Nunee mos Vise bankada FRETILIN Francisco Miranda Branco hatete,”lori bankada Parlamentar FRETILIN iha Uma Fukun povu nian ami hato ami nia adeus ikus liu ba irmaun no kompaneiru de luta Folaran povu kbiit laek nia oan,ami mos hakarak hamutuk ho inan feton faluk no oan kiak sira iha tempu oras ida nee neebe nakonu ho mata ben,halerik no laran mukit,”dehan deputadu Francisco.
Nia hatete,iha tempu luta libertasaun nasional irmaun Folaran halao servisu lor loron nudar Taxista,maibe nia halao servisu iha Frente kladestina ho dedikasaun total no realdade ba rezistensia iha servisu kaixa postal numeru 2,3 no 4,ikus mai Sekertariu Jeral Autonomo Dili.
Alende Membru PN bankada CNRT deputadu Eduardo Barreto hatete,”Hau hodi bankada CNRT nia naran hato sentidu triste nian ba familia tomak husi irmaun Folaran ninian,kompaneiru irmaun Folaran,hela loron 2 tan ita kompleta 40 loron Falintil nian,iha 1975 o halo tinan 20,o joven,o nia joventude o nia domin,o nia paixao atu hadomi ema ida mak diak liu,ema ida nee mak Timor leste,o intrega o nia aan tomak liu husi prosesu oin oin funu libertasaun nian hodi hari nasaun ida nee. Carmen Ximenes